Računarski sistem se sastoji od hardvera i softvera. Hardver čine delovi računara, a softver programi koje računar izvršava. Računar je mašina bez inteligencije, on izvršava samo ono što mu je zadato i to na način kako mu je zadato.
Programom zadajemo računaru način na koji izvršava poslove. Da bismo rešili neki problem korišćenjem računara, moramo računaru precizno opisati sve korake- instrukcije (naredbe) koje on izvršava zadatim redosledom.
Skup instrukcija napisan za rešavanje nekog problema naziva se program, a pisanje instrukcija programiranje.
Programom zadajemo računaru način na koji izvršava poslove. Da bismo rešili neki problem korišćenjem računara, moramo računaru precizno opisati sve korake- instrukcije (naredbe) koje on izvršava zadatim redosledom.
Skup instrukcija napisan za rešavanje nekog problema naziva se program, a pisanje instrukcija programiranje.
Ljudi koji se bave programiranjem nazivaju se programeri. Oni omogućavaju korisnicima računara da računar koriste na jednostavan i za njih prihvatljiv način.
Etape u programiranju
Proces programiranja sprovodi se realizacijom nekoliko etapa:
- projektovanje: upoznavanje problema, odabir postupka za njegovo rešavanje i predviđanje krajnjeg ishoda
- pisanje programskog koda: pisanje postupaka kojim će računar tražiti rešenje
- testiranje programa: provera ispravnosti rada programa
- dokumentacija o programu: pisanje uputstva o korišćenju programa
Programski jezici
Ljudi za međusobnu komunikaciju koriste jezik. Čovek i računar komuniciraju pomoću programskog jezika. Prirodni jezici dopuštaju nepreciznost, dok računar može „razumeti“ samo formalni zapis, ne tolerišući ni najmanje nepreciznosti.
Programski jezik je skup pravila kojim se računaru predstavljaju instrukcije i opisuju podaci.
Programske jezike delimo po stepenu zavisnosti programskog jezika i računara na:
- Mašinski jezik
- Simbolički jezik
- Jezici višeg nivoa
Jezici niskog nivoa
Mašinski jezik je izgrađen nad binarnom azbukom koja se sastoji iz dva znaka 0 i 1. Jedan znak prestavlja bit, a grupa od 8 bita bajt. Operacije i podaci predstavljeni su nizovima bitova koji imaju različita tumačenja u zavisnosti od arhitekture računara.
Mašinski, simbolički i makro jezici su zavisni od računara – mašinski zavisni jezici. Oni su tesno povezani za konkretnu mašinu i uzimaju u obzir specifičnosti arhitekture odgovarajućeg procesora. To su jezici niskog nivoa.
Jezici višeg nivoa
Jezici višeg nivoa pripadaju grupi mašinski nezavisnih jezika. Grade se nezavisno od računara na kome će se izvršavati. Oni su sredstvo u kome programer zapisuje svoje ideje ne upuštajući se u detalje arhitekture računara. Mašinski nezavisni jezici su namenjeni primenama u različitim delatnostima.
Prvi programski jezik pod nazivom FORTRAN konstruisao je 1954. godine Bekus za potrebe firme IBM koja proizvodi računare. Od tada je definisano više od 100 programskih jezika.
Programski jezici su na početku bili definisani za rad u DOS operativnom sistemu. Pojavom Windows operativnog sistema, većina njih je dobila oblike za rad u grafičkom okruženju: Visual Basic, Delphi, Visual C++...
Kako naučiti programiranje?
Ne postoji nijedna profesija koja nema potrebu za nekim ko zna da kodira. Sve što ‘samo radi’ ima neki kod koji sve pokreće. Kodiranje (programiranje) je svuda oko nas. Zbog toga sva kul deca programiraju… ili bi trebalo da programiraju. Programiranjem se ne bave samo bledi dvadesetogodišnjaci koji nose uske farmerice, udubljeni u tri monitora i nalivaju se Red Bulom. Više ne! Najnoviji programeri veličine patuljka su tek krenuli u osnovnu školu.
Na listi najtraženijih zanimanja u Srbiji, ubedljivo dominira IT struka. Po poslednjem istraživanju Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja ovo su top 10 najtraženijih zanimanja u Srbiji, gde dominiraju oblasti iz IT struke.
- 1. Programer (IT)
- 2. JAVA programer (IT)
- 3. PHP programer (IT)
- 4. .NET Developer (IT)
- 5. Softver inžinjer (IT)
- 6. Dipl. ing. elektrotehnike
- 7. iOS Developer (IT)
- 8. Dipl. ing. mašinstva
- 9. C programer(IT)
- 10. Komercijalista
Programeri su danas jedno od najtraženijih i najplaćenijih zanimanja kod nas i u svetu o čemu govori i sledeći novinsi naslov:
Sledeći sajtovi i aplikacije mogu da pomognu bilo kome ko zna da čita i shvati koje su osnove razmišljanja i planiranja kako bi se stvari dogodile (svrha kodiranja) i kreira aplikacije: interaktivne igrice, kvizove, animacije itd.