Oblasti računarske grafike su: računarska animacija, hvatanje (capture), stvaranje videa, stvaranje specijalnih efekata, potpuno ili delimično računarski stvoreni filmovi, obrada slike, modeliranje – medicina, arhitektura, stvarno 3D izvođenje (render) slike - igrice.
Upotreba računarske grafike:
Izgled slike na računaru zavisi od:
Upotreba računarske grafike:
- kao pomoć u učenju (pomaže da se gradivo zapamti)
- u poslovanju i ekonomiji (dijagrami)
- u računarstvu radi bolje komunikacije sa korisnikom programa
- u filmskoj industriji (specijalni efekti)
- na internetu radi reklamiranja proizvoda
- u nauci, industriji, arhitekturi
- u dizajnu.
Izgled slike na računaru zavisi od:
- osobine računara,
- monitora,
- grafičke kartice,
- operativnog sistema,
- programa koji se koristi za njen prikaz
- načina dobijanja slike.
Načini predstavljanja grafike na računaru
Postoje dva načina predstavljanja računarske slike u memoriju računara:
Rasterskim načinom se slika razlaže na kvadratiće - piksele - za koje se memoriše intenzitet osvetljenja i boja. Broj kvadratića po kvadratnom inču predstavlja rezoluciju slike. Što je taj broj veći, slika je boljeg kvaliteta. Moderni digitalni fotoaparati mogu da uslikaju sliku koja ima više desetina miliona (mega) piksela.
Najpoznatiji softver za obradu rasterske grafike svakako je Adobe Photoshop, ali zbog previsoke cene nije pristupačan svakom. Zbog toga se često koriste besplatne varijante, poput programa GIMP (preuzima se sa sajta www.gimp.org).
Najčešći formati rasterskih slika su: JPG, PNG, GIF, BMP, TIFF...
Vektorskim načinom slika se opisuje nizom matematičkih formula pomoću kojih se dobijaju elementi koji je sačinjavaju (tačke, prave, krive, površi...). Pri uveličavanju ovih slika ne gubi se kvalitet prikaza zato što računar pri svakoj izmeni ponovo izračunava boju svih piksela. Vektorska grafika je savršena za jednostavne ili složene crteže koji ne trebaju biti foto realistični.
Najpoznatiji programi za obradu vektorske grafike su CorelDRAW i Adobe Illustrator. Besplatni program, koji se izučava u školi naziva se Inkscape i može se preuzeti sa sajta www.inkscape.org.
Najčešći formati vektorskih slika su: AI, CDR, EPS, SVG...
- rasterskim i
- vektorskim načinom.
Rasterskim načinom se slika razlaže na kvadratiće - piksele - za koje se memoriše intenzitet osvetljenja i boja. Broj kvadratića po kvadratnom inču predstavlja rezoluciju slike. Što je taj broj veći, slika je boljeg kvaliteta. Moderni digitalni fotoaparati mogu da uslikaju sliku koja ima više desetina miliona (mega) piksela.
Najpoznatiji softver za obradu rasterske grafike svakako je Adobe Photoshop, ali zbog previsoke cene nije pristupačan svakom. Zbog toga se često koriste besplatne varijante, poput programa GIMP (preuzima se sa sajta www.gimp.org).
Najčešći formati rasterskih slika su: JPG, PNG, GIF, BMP, TIFF...
Vektorskim načinom slika se opisuje nizom matematičkih formula pomoću kojih se dobijaju elementi koji je sačinjavaju (tačke, prave, krive, površi...). Pri uveličavanju ovih slika ne gubi se kvalitet prikaza zato što računar pri svakoj izmeni ponovo izračunava boju svih piksela. Vektorska grafika je savršena za jednostavne ili složene crteže koji ne trebaju biti foto realistični.
Najpoznatiji programi za obradu vektorske grafike su CorelDRAW i Adobe Illustrator. Besplatni program, koji se izučava u školi naziva se Inkscape i može se preuzeti sa sajta www.inkscape.org.
Najčešći formati vektorskih slika su: AI, CDR, EPS, SVG...
Osnovni formati za čuvanje crteža i slika
Slike i crteži na računaru se čuvaju u različitim formatima. Neki od tih formata zauzimaju mnogo memorije. Zato postoje razni programi za pretvaranje (konvertovanje) iz ovih formata u formate koji koriste algoritme za sažimanje grafičkih datoteka. Postupak sažimanja , odnosno smanjenja veličine datoteke uz što manje gubljenje kvalitetea slike naziva se optimizacija grafike.
Navešćemo neke od najpoznatijih formata za čuvanje slika i crteža na računaru:
Navešćemo neke od najpoznatijih formata za čuvanje slika i crteža na računaru:
1. BMP (Bitmap)
Primer primene: za pozadinu na desktop-u.
Primer primene: za pozadinu na desktop-u.
2. GIF (Graphics Interchange Format)
Primer primene: pravljenje raznih animacija.
Primer primene: pravljenje raznih animacija.
3. JPG ili JPEG (Joint Photographers Experts Group)
Primer primene: postavljanje slike na internet.
Primer primene: postavljanje slike na internet.
4. MPEG (Motion Pictures Experts Group)
Primer primene: za pokretni video.
5. PNG (Portable Network Graphics)
Primer primene: obične slike za dalju obradu (često za animirane efekte).
6. TIFF
Primer primene: za čuvanje skeniranih fotografija.
Primer primene: za pokretni video.
5. PNG (Portable Network Graphics)
Primer primene: obične slike za dalju obradu (često za animirane efekte).
6. TIFF
Primer primene: za čuvanje skeniranih fotografija.
Kreiranje slika u programu Paint
Paint je, kao što smo učili u petom razredu, program za obradu slika koji se sastavni deo Windowsa. U ovom programu možemo kreirati slike sledećih formata: PNG, JPEG, BMP, GIF.
Na sledećem linku pogledajte osnovne i napredne opcije programa Paint, kao i tri vežbe kroz koje ćete unaprediti svoja znanja u ovom programu.
Zadaci za učenike:
Po ugledu na vežbe prikazane na prethodnom linku pokušajte da od slika po Vašem izboru kreirate željenu fotomontažu. Na kreiranoj fotomontaži u donjem desnom uglu nacrtajte cvet na način prikazan u prvoj od pomenutih vežbi.
Fotomontažu koju ste kreirali, kao i slike od kojih ste je kreirali, pošaljite klikom na link sa imenom vašeg odeljenja.